SVET U 2018: Ustanak u Francuskoj, raskomadan novinar uz odobrenje SAD, Merkelova pobegla sa trona...

Autor: Republika

Svet

31.12.2018

16:09

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Godinu za nama obeležili su brojni svetski događaji koji su i one, koje intersuje samo rodna zemlja, ostavili bez reči. Red je da se prisetimo onih najbombastičnijih, koji su dobro protresli celu planetu.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Angela Merkel

Kraj ere Merkel

Skoro da nema dana da kada ustanemo ujutru i krenemo da čitamo vesti iz sveta ne naletimo na nešto o nemačkoj kancelarki i šefici Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Angeli Merkel, za koju se može reći da je najmoćnija dama na svetu.

Ona je 29. oktobra izjavila da je ovo njen poslednji mandat na mestu kancelara, da se neće ponovo kandidovati za šefa stranke, niti za poslanika CDU u Bundestagu. Takođe, neće se kandidovati ni za jednu političku funkciju nakon isteka kancelarskog mandata 2021. godine.

Merkelova se odlučila za povlačenje nakon loših rezultata na izborima u nemačkoj državi Hesen.

- Iako su to bili samo pokrajinski izbori, izvan sumnje je da bi naši prijatelji u Hesenu ostvarili bolji rezultat da nije bilo negativnog uticaja sa saveznog nivoa - podvukla je.

Zverstvo saudijskog princa

Saudijski novinar Džamal Kašogi, poznat kao kritičar saudijskog prestolonaslednika Mohameda bin Salmana, ubijen je 2. oktobra u saudijskom konzulatu u Istanbulu, gde je otišao po dokumenta za venčanje. Saudijska Arabija je danima negirala navode turskih zvaničnika da je Kašogi ubijen i tvrdila da je novinar napustio konzulat, priloživši kao dokaz snimke čoveka u Kašogijevoj odeći na ulici.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Džamal Kašogi

Tek 12 dana kasnije Rijad je priznao da je Kašogi nastradao u konzulatu, ali je rečeno da je do toga došlo u tuči što su učesnici pokušali da zataškaju.

Iako su SAD saopštile da su zadovoljne saudijskim objašnjenjem, Turska je nastavila istragu i ustanovila da je Kašogija odmah po ulasku u konzulat ubila grupa od 15 ljudi specijalno poslatih iz Saudijske Arabije i da je njegovo telo raskomadano.

I dalje nije poznato gde se nalaze Kašogijevi ostaci.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Mohamed bin Salman

Posle toga afera se u suštini fokusirala na to da li je saudijski prestolonaslednik naredio da se Kašogi ubije, a neke zapadne zemlje su najavile obustavu isporuka oružja Rijadu i uvele sankcije za umešane zvaničnike. SAD nisu, iako je CIA obavestila Senat da postoje veoma pouzdani dokazi da je Mohamed bin Salman nalogodavac ubistva Kašogija.

Jednostavno, saudijska nafta i činjenica da Amerikanci prodaju oružje ovoj državi na nivou od više milijardi dolara po jednoj kupovini, jači su od potrebe za istinom i pravdom. SAD tako rade ono što najbolje znaju - po celom svetu sponzorišu teroriste od kojih imaju finansijsku korist i dozvoljavaju likvidacije (verovatno ih neretko i naručujući) svih onih koji se usprotive što njima, što teroristima koje sponzorišu.

Rat Zapada i Rusije zbog afere Skripalj

Trovanje nekadašnjeg dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegove ćerke u Engleskoj produbilo je krizu u odnosima Zapada i Rusije.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Sergej Skripalj

Skripalj, tokom devedesetih pripadnik ruske vojne službe GRU i britanski špijun, i njegova ćerka Julija pronađeni su bez svesti 4. marta na klupi u Solzberiju, a pregledom je ustanovljeno da su otrovani nervnim agensom. Britanska vlada je za njihovo trovanje odmah optužila Rusiju, dok Moskva negira krivicu.

Prema britanskim tvrdnjama, Sergej i Julija Skripalj otrovani su sovjetskim vojnim nervnim agensom "novičok".

Usledio je talas proterivanja diplomata iz zapadnih prestonica i Moskve, sa po preko 150 proteranih diplomatskih predstavnika na obe strane, kao i druge mere, poput sankcija i zatvaranja konzulata.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Julija Skripalj

Istraga Organizacije za zabranu hemijskog oružja, u kojoj Rusiji nije dozvoljeno da učestvuje, potvrdila je da su Skripalji otrovani "novičokom" ali u izveštaju nije navedeno ko je odgovoran za trovanje.

I Sergej i Julija Skripalj oporavili su se od trovanja i sklonjeni su na nepoznatu lokaciju, a predstavnicima ruske Ambasade u Londonu nije dozvoljen pristup Juliji Skripalj, iako je državljanka Rusije.

Za trovanje Skripalja su osumnjičeni navodni pripadnici GRU Aleksandar Miškin i Anatolij Čepiga.

Kim izašao u svet

Nepunih godinu dana od poslednje severnokorejske nuklearne probe i teških reči i uvreda između Vašingtona i Pjongjanga, Kim Džong Un je pokrenuo diplomatsku ofanzivu kojom je zemlju izveo iz potpune izolacije i ublažio bojazan od nukleranog sukoba.

Foto: Tanjug/AP
Kim Džong Un i Mun Džae In

Na sastanku 27. aprila sa predsednikom Južne Koreje Mun Džae Inom, Kim je lično obećao da više neće biti ispaljivanja raketa.

Na samitu u demilitarizovanoj zoni na granici, Kim je postao prvi severnokorejski lider koji je prešao granicu s Južnom Korejom.

Prethodno se 28. marta sastao s kineskim predsednikom Si Đinpingom, što je bio njegov prvi izlazak iz zemlje od dolaska na vlast 2011.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Kim Džong Un i Donald Tramp

Otvaranje Severne Koreje je kulminiralo Kimovim sastankom s predsednikom SAD Donaldom Trampom 12. juna u Singapuru, koji je završen potpisivanjem deklaracije o denuklearizaciji, ali od tada nije ostvaren bitniji pomak.

Promena politike Pjongjanga najavljena je u novogodišnjem govoru Kim Džong Una kada je nagovestio slanje severnokorejskih sportista na Olimpijske igre u Južnoj Koreji.

Godina u kojoj su održana tri samita Severne i Južne Koreje završila je prelaskom vojnika s jedne na drugu stranu prvi put posle 65 godina.

"Žuti prsluci" pokorili Makrona

Protesti "Žutih prsluka" suočili su francuskog predsednika Emanuela Makrona s najvećom krizom od dolaska na vlast.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Protest građana u Parizu

Građani koji su se prvobitno pobunili zbog najavljenog povećanja poreza na gorivo u sklopu ekoloških mera, kasnije su na ulicama izražavali nezadovoljstvo opštom državnom politikom.

Pokret građana je 17. novembra nastao spontano na društvenim mrežama pozivom na blokade puteva, skladišta nafte, razne lokalne akcije i velike proteste svake subote u velikim gradovima.

Na tim protestima je povređen i priveden veliki broj ljudi, a pojedini gradovi, među kojima Pariz, pretvorili su se u bojno polje s velikom štetom na ulicama.

RepublikaFoto: Tanjug/AP

Makron se posle nekoliko nedelja ćutanja 10. decembra obratio naciji, obećavajući ustupke i mere za smirivanje situacije.

Vlada je najpre suspendovala najavu o povećanju poreza, a predsednik je obećao povećanje minimalne zarade za 100 evra i razne finansijske i poreske olakšice za zaposlene i penzionere s malim primanjima.

Makronova obećanja koja stupaju na snagu od 1. januara nisu u potpunosti ubedila Francuze koji su nastavili, ali u manjem obimu, proteste i širom zemlje.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Emanuel Makron

Procenjuje se da će te mere državu koštati oko deset milijardi evra, što je izazvalo bojazan EU da Francuska ne pređe dozvoljeni evropski limit od tri odsto bruto domaćeg proizvoda.

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading