Razaranjem brodova započinjali najkrvavije ratove! Evo zašto bi Amerikanci incident u Omanskom zalivu mogli da iskoriste za okršaj sa Iranom

Autor:

Svet

14.06.2019

21:15

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Sjedinjene Američke Države započele su najmanje tri najrazornija rata u svojoj istoriji na osnovu potapanja ili navodnih napada na američke brodove ili brodove saveznika te zemlje, zbog čega se strahuje da bi i najnoviji incident u Omanskom zalivu lako mogao da tu silu pokrene na krvavi konflikt sa Iranom.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Foto: Ilustracija

Iako nema dokaza da je Iranska revolucionarna garda torpedima u četvrtak napala tanker "Front altair" i civilni brod "Kokuka courageous", Amerika se svim sredstvima trudi da dokaže kako je to upravo tako.

Zato je u petak, nakon otvorenih izjava državnog sekretara SAD Majka Pompea kako je "samo Iran mogao da u Omanskom zalivu izvede takvu vrstu sofisticiranog napada", Pentagon objavio snimke koji to navodno i dokazuju. U pitanju su satelitski video-zapisi na kojima se, tvrde Amerikanci, vidi kako jedno plovilo iranske obalske straže prilazi zapaljenom "Front altaireu", a da zatim Iranci sa tankera uklanjaju neeksplodirana torpeda da ne bi bila dokaz protiv njih.

Vlasnik jednog od napadnutih brodova tvrdi da mornari nisu videli da ih je pogodila bilo kakva raketa, što demantuje priču Amerike

Prolaz kojim se prevozi 40% svetske nafte
- Ormuski moreuz, kraće Ormuz, morski je prolaz između Omana i Irana
- spaja Persijski zaliv sa Omanskim zalivom
- strateški je od velikog značaja jer kontroliše morski promet prema Kuvajtu i Iraku
- kroz njega se tankerima prevozi između 20 i 40% svetskog snabdevanja naftom
- oko 60 miliona barela nafte dnevno se prevozi svetskim morima, a od toga čak trećina ide kod ovaj moreuz
- na najužem delu moreuz je širok samo 55 km

- tankeri koji prolaze njime često su meta pirata, ali i spornih političkih odluka međunarodnih subjekata

- ukoliko bi došlo do blokade prolaza, cene nafte i energenata bi vrtoglavo skočile na globalnom nivou

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Donald Tramp

Na to je u petak odmah reagovao portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Abas Musavi, koji je američko okrivljavanje njegove zemlje za incident nazvao veoma zabrinjavajućim.

- Mi smo odgovorni za sigurnost moreuza i spasli smo posadu napadnutih tankera u najkraćem mogućem roku. Očigledno je da je optuživanje Irana za takav sumnjiv incident najjednostavniji način i nešto najprikladnije za Pompea i ostale američke funkcionere. Te optužbe su alarmantne - naglasio je Musavi, dok je iranski predsednik Hasan Rohani još oštrije osudio retoriku SAD i predsednika Donalda Trampa.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Hasan Rohani

Kina će nastaviti da razvija stabilne veze sa Iranom, bez obzira na situaciju

Si Đinping, kineski predsednik

- Američka vlada u poslednje dve godine krši sve međunarodne norme i pravila i koristi svoje ekonomske, finansijske i vojne resurse da bi agresivno postupala prema drugima, ozbiljno rizikujući stabilnost čitavog Bliskog istoka, ali i sveta - poručio je on, dok je iranski ministar spoljnih poslova Muhamed Džavad Zarif ukazao na to kako je neophodno ispitati zbog čega se incident dogodio neposredno nakon što je njegovu zemlju posetio premijer Japana Šinzo Abe.

 

 

Podsetimo, Abe je kao predstavnik jedne od savezničkih američkih zemalja na istoku govorio kako putuje u Teheran da umiri tenzije između Irana i SAD, međutim, samo dan kasnije su u Omanskom zalivu napadnuta dva broda koji su prevozili robu uglavnom za Japan.

U pitanju je najpre "Front altair", koji je plovio pod zastavom Maršalskih ostrva, saveznika SAD. Brod, međutim, poseduje norveška firma "Frontline".

Pompeo: Samo je Iran mogao da izvede takvu vrstu sofisticiranog napada

Sa 75.000 tona nafte je putovao od Ujedinjenih Arapskih Emirata do Tajvana, a trebalo je da energent isporuči većem broju dalekoistočnih zemalja. Drugi brod "Kokuka courageous" je plovio pod zastavom Paname, a poseduje ga japanska firma "Kokuka Sangyo Ltd". Sa 25.000 tona metanola je putovao od Saudijske Arabije do Singapura. Svi mornari sa oba plovila su na vreme spaseni.

RepublikaFoto: Tanjug/AP

Interesantno je da se u petak povodom incidenta oglasio vlasnik "Kokuka courageousa", koji je naglasio kako su mornari sa tog broda videli neke objekte kako lete iznad njih, ali da ih nijedan nije pogodio. To bi značilo da američka strana priče nije istinita, te da ni navodne rupe na plovilu nisu dokaz da je ono pogođeno torpedima.

Priču Amerike ipak su kao apsolutnu istinu prihvatile Britanija i Saudijska Arabija, dok je Rusija upozorila da je veoma opasno prerano donositi ishitrene zaključke i optužbe.

Činjenice

1. Američko-španski rat - Udar na "USS Maine"

- misterioznom eksplozijom u luci Havana uništen je američki brod "USS Maine" u februaru 1898.

- iako nikad nije dokazano ko ga je napao, uništenje broda je iskorišćeno kao povod da Amerika objavio rat Španiji

- vodila ga je zajedno s kubanskim ustanicima, koji su želeli da se oslobode španske kolonijalne vlasti

- tada nova američka mornarica je nedugo potom jednostrano napala i špansku flotu kod obala Filipina

2. Prvi svetski rat - Potopljen "RMS Luzitanija"

- "RMS Luzitanija" bio je britanski transatlantik izgrađen 1907.

- zajedno sa blizancem "RMS Mauretanija" je u to vreme bio najveći i najbrži brod na svetu

- nemačka podmornica U-20 ga je potopila torpedima kraj obale Irske 7. maja 1915.

- stradalo je čak 1.198 ljudi, dok je preživela 761 osoba

- to je bio povod da Sjedinjene Američke Države uđu u Prvi svetski rat

3. Vijetnamski rat - Napadnuti "USS Medoks" i "USS C. Tarner Džoj"

- incident u Tonkinškom zalivu dogodio se 1964, kada su navodno severnokorejski patrolni čamci napali dva američka razarača

- to je bio povod za Rezoluciju o Tonkinškom zalivu, koja je dala američkom predsedniku Lindonu Džonsonu autoritet da pomogne bilo kojoj južnoazijskoj zemlji, čije su vlade bile ugrožene

- to je iskorišćeno kao zakonska osnova da američke vojnike uvede u Vijetnamski rat (stradalo je 57.000 Amerikanaca i više od milion Vijetnamaca)

- izveštaj koji je 2005. objavila Nacionalna bezbednosna agencija pokazuje da se napad na jedan od američkih brodova nije ni dogodio, dok za drugi nisu jasni krivci

Amerika poslala u zaliv razarač "Mejson"

Američka vojska saopštila je da je uputila razarač "Mejson" na mesto napada na dva naftna tankera u Omanskom zalivu.

- Vašington nije zainteresovan da se angažuje u novom sukobu na Bliskom istoku, ali da će braniti američke interese - navedeno je iz Pentagona.

Hronologija napetosti u poslednjih mesec i po dana

5. maj - Sjedinjene Države su na Bliski istok poslale svoj nosač aviona "USS Abraham Lincoln" tvrdeći da postoji ogromna pretnja od Irana

(otad su izmestile i amfibijske napadačke brodove, pvo sistem "Patriot" i dodatnih 1.500 vojnika)

8. maj - Iran je zapretio da će početi s obogaćivanjem uranijuma ako svetske sile ne dogovore uslove za novi nuklearni sporazum (Amerika je uzvratila novim sankcijama Iranu)
12. maj - dva saudijska naftna tankera i dva broda oštećena su u misterioznom sabotažnom napadu na obali u Fujairahu, Ujedinjeni Arapski Emirati (SAD krivi Iran)
14. maj - jemenski Huti bliski Uranu izveli su napad dronom blizu saudijske prestonice Rijada, napavši ključnu naftnu liniju te zemlje (Saudijci su zatim napali Hute u Jemenu)
19. maj - Tramp je upozorio da će Iran nestati ako bude napao američke ili interese njenih saveznika (Iran je to nazvao "genocidnim rečnikom")
30. maj - Saudijska Arabija je organizovala samit arapskih zemalja na kom je pozvala učesnike da se ujedine protiv Irana
12. jun - japanski premijer Šinzo Abe je stigao u Teheran da pokuša da posreduje između Vašingtona i Teherana
13. jun - napadnuti su tankeri (norveški i japanski) u Omanskom zalivu

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading