ŠOKANTNA ANALIZA AMERIČKOG STRUČNJAKA: SAD bi trebalo da se uzdrže od inostranih ratova

Autor: standard.rs, Republika

Svet

03.06.2018

19:00

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Poznati američki politički analitičar Patrik Bjukenen, nekadašnji viši savetnik američkih predsednika Ričarda Niksona, Džeralda Fora i Ronalda Regana objavio je na svom sajtu kolumnu čiji je naslov "Šta je američki cilj u današnjem svetu" u kojoj je, između ostalog, analizirao poziciju SAD danas u odnosu na onu koju je imala u vreme Prvog i Drugog svetskog rata. Za one koji prate geopolitiku, njegova kolumna je pravi biser, pa je Republika.rs daje integralno, uz redakcijsku opremu.

RepublikaFoto: pixabay.com
Foto: Ilustracija

Nakon što je položio zakletvu za četvrti predsednički mandat, Vladimir Putin se iz Kremlja zaputio ka Blagoveštenskoj crkvi kako bi, pred kamerama, primio blagoslov patrijarha Kirila. Patrijarh i sveštenici u svečanim odeždama okružili su Putina, koji se prekrstio.

Za to vreme, sveštene odežde iz Sikstinske kapele je Vatikan transportovao u njujorški muzej umetnosti Metropoliten kako bi ih nosile polugole manekenke u seksi reviji naslovljenoj ,"Nebeska tela: Moda i katolička mašta".

Jedna od manekenki je nosila papsku tijaru.

Dve Evrope

Šou se pokazao kao senzacija u sekularnim medijima. U Minsku, glavnom gradu Belorusije, britanska ambasada je 17. maja, povodom tzv. "Međunarodnog dana protiv homofobije, transfobije i bifobije", istakla duginu zastavu. Beloruski MUP nije bio naročito impresioniran.

- Istopolne veze su falš. A suština falša je uvek ista - obezvređivanje istine. LGBT zajednica i sva ta borba za 'njena prava', kao i dan same te zajednice - sve je to falš! Belorusija drži lekciju iz moralne istine Velikoj Britaniji.

Šta se događa? Naučna studija sumira: "Statistički trendovi u Evropi pokazuju dve odvojene Evrope: Zapad je podvrgnut procesu sekularizacije, dok se postsocijalistički istok desekularizuje".

Jedna Evropa se vraća Bogu, a druga okreće leđa Bogu.

Kada Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko stoje na braniku tradicionalnih vrednosti protiv kulturnih elita Zapada, moralno nadmetanje Istoka i Zapada je izgubilo svoju jasnoću.

Pa se pitam, za šta se mi Amerikanci zalažemo danas? Šta je naš cilj u današnjem svetu?

RepublikaFoto: pixabay.com
Foto: Ilustracija

Borba protiv nacizma

U Drugom svetskom ratu, Amerikanci nisu imali sumnji da su na pravoj strani u borbi protiv nacizma i militarističkog Japana koji nas je napao u Perl Harboru.

U Hladnom ratu, verovali smo da je Amerika na strani Boga protiv zle marksističko-lenjinističke ideologije koja je vrhuncem proglasila komunističku državu i ideju da nema Bogom danih prava.

Sa nestankom moralne jasnoće Hladnog rata, kako da okupimo Amerikance da se bore na drugom kraju sveta u mestima koja većina njih ne može ni da nađe na karti?

Članak Vašington posta od prošlog vikenda polemiše o poteškoćama istrajavanja ukoliko bi se upetljali u ratove sa Iranom i Severnom Korejom.

- Očekivalo bi se da SAD i njihovi saveznici istraju, ali sa ljudskim i materijalnim troškovima koji bi bili gotovo neizmerni, naročito u slučaju korejskog primera - rekao je istraživača Randa, Dejvid Ohmanek.

Tome je profesorka sa Džon Hopkins univerziteta Mara Karlin dodala: 

- Ako želite da obezbedite da Pentagon može da planira i priprema resurse za potencijalni konflikt sa Kinom ili Rusijom, onda je ulazak u konflikt sa Iranom ili Severnom Korejom upravo ono što ne želite da uradite.

Korist od ratova

Čovek prosto mora da se zapita koliko bi ovih potencijalnih ratova - sa Severnom Korejom, Iranom, Rusijom, Kinom - mogli da povedemo a da Amerika ne iskrvari i ne bankrotira. Kakvu bi razumnu korist mogli da izvučemo iz tih ratova, naročito sa Kinom ili Rusijom, kojom bi opravdali cenu toga?

Posmatrajući prošlost, samo je jedna velika sila preživela prošli vek kao svetska sila. Nemačko, rusko, austrougarsko i osmansko carstvo nisu preživela Prvi svetski rat. Drugi svetski rat je okončao britansko, francusko, italijansko i japansko carstvo. Sovjetski Savez i Sjedinjene Države su bile jedine velike sile koje su preživele Drugi svetski rat, a SSSR se raspao između 1989. i 1991.

Onda smo 1991. mi Amerikanci krenuli utabanom stazom imperije, rasturajući Irak kako bismo spasili Kuvajt. Osokoljeni tim ratničkim trijumfom, zaleteli smo se u Avganistan, Irak, Libiju, Siriju i Jemen.

Iako smo i dalje upetljani, sada govorimo o ratovima protiv Severne Koreje ili Irana, pa čak i protiv Rusije zbog aneksije Krima, ili Kine zbog aneksije Južnog kineskog mora. Donald Tramp je danas predsednik jer je narodu rekao da će ,"učiniti Ameriku velikom ponovo" i stavljati "Ameriku na prvo mesto".

RepublikaFoto: Tanjug
Donald Tramp

Što nas vraća na pitanje: Šta je američki cilj danas?

Uništenje nacizma i fašizma je bio cilj. Odbrana Zapada protiv komunizma je bio cilj. Ali koji cilj danas ujedinjuje Amerikance?

Krstaški pohodi na demokratiju

To sigurno nije pokrštavanje sveta kao što se to radilo pre mnogo vekova, ili nametanje zapadne vladavine nad čovečanstvom kao što je to bilo u doba imperija od 17. do 20. veka.

Krstaški pohodi za demokratiju više nisu u modi od kada su slobodni izbori koje smo zahtevali počeli da kao rezultat daju Hamas, Hezbolah, Muslimansko bratstvo u Egiptu, Maktada el Sadra u Iraku i nacionaliste, populiste i autokrate svuda od Azije, preko Bliskog istoka do Evrope.

Možda je naša misija da branimo i štitimo ono što je za nas vitalno, da se držimo podalje od inostranih ratova kada naši kritični interesi nisu ugroženi i da ponovo ujedinimo našu podeljenu i zavađenu republiku - ukoliko nije prekasno za to.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading