SLUČAJ "SEVERNA KOREJA": RUSKA KONTRA VAŠINGTONU

Autor: standard.rs, Republika

Svet

04.06.2018

19:28

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Indijski karijerni diplomata M. K. Badrakumar napisao je za "Asia Times" interesantan članak o odnosu Rusije i Severne Koreje, u svetlu nedavnog susreta ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova sa liderom Severne Koreje Kim Džong Unom. Kakve će posledice imati ovaj sastanak na ukupnu geopolitičku sliku sveta? Da li je Lavrovljeva poseta Pjongjangu i zvanični poziv Moskve severnokorejskom lideru da poseti Kremlj zapravo ruska osveta najavama o susretu Tramp-Kim? Badramkurova kolumna daje odgovor na pomenuto pitanje i mi je prenosimo u celosti.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Prijateljsko ćaskanje: Lavrov i Kim Džong Un

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov je ocenio da je u trenutnom procesu Rusija interesent za stabilnost u severoistočnoj Aziji, podvukao je potrebu za obnavljanjem pregovora Šestorke, a izgleda i da će se Putin uskoro sastati sa Kim Džong Unom.

Poseta ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova Pjongjangu 31. maja bila je dirljiv momenat za obe strane. Bio je to redak susret između visokog ruskog funkcionera i člana dinastije Kim. Rusija je ipak najstariji prijatelj i mentor vladajuće porodice u Pjongjangu.

Japanska okupacija

Porodica Kim je pobegla od japanske okupacije Koreje u Sovjetski Savez 1920. godine, kada je čuveni osnivač Severne Koreje Kim Il Sung imao svega osam godina. Odrastao je u Rusiji, pridružio se Crvenoj armiji i borio se protiv Japanaca u Mandžuriji. Kada se Drugi svetski rat završio, Kim se vratio u svoju zemlju i, uz malo sovjetske podrške, stao na čelo severnokorejske komunističke partije kako bi udario temelje novoj državi severno od 38. paralele.

Budimo sigurni, nije slučajnost to što je Kim primio Lavrova istog dana kada se njegov pomoćnik, potpredsednik Kim Jong Čol sastao sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Beloj kući. Kim je rekao Lavrovu pred TV kamerama: "Visoko cenim činjenicu da se Putinova administracija striktno protivi američkoj hegemoniji. Vi se striktno protivite, a mi smo uvek spremni na pregovore i razmene stavova sa ruskom stranom o ovom pitanju".

Hladnoratovski saveznik Rusije sa lakoćom vuče konce.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
I on će razgovarati sa Kimom: Vladimir Putin

Nimalo iznenađujuće, Lavrov je svim srcem podržao severnokorejski stav o uznemirujućem pitanju denuklearizacije. Prema rečima Lavrova: "Smatramo da se kompletno rešenje ne može postići dok se sankcije ne ukinu. Na pregovaračima je da ovo ostvare, ali u svakom slučaju, bilo bi nemoguće postići to u jednoj rundi pregovora. Isto važi i za denuklearizaciju. Iz tog razloga ovo bi trebalo da bude postepen proces sa recipročnim potezima pri svakom koraku".

Razuman pristup

Lavrov je pozvao na "razuman pristup" kako bi se izbegla brzopletost, a upozorio je na "plahovite akcije" s obzirom na to da je ,,neophodno pažljivo razmatranje i kooridnacija svih elemenata paket-rešenja". Pažljivo odabrani termin "paket-rešenje" implicira to da denuklearizacija nije samostalno pitanje.

Podvukao je: "Rusija i Severna Koreja imaju zajednički stav… Mi znamo da je ovo ekstremno komplikovan problem i da je cilj denuklearizacije neraskidivo vezan za obnovu mira, stabilnosti i sistema interakcije, koordinacije i ravnopravne i nedeljive bezbednosti Severoistočne Azije".

Prosto rečeno, Lavrov je ocenio da je Rusija u trenutnom procesu interesent za stabilnost i bezbednost ovog regiona. Interesantno je da je Lavrov u jednom delu istakao potrebu obnavljanja pregovaračkog formata "Šestorke" (dve Koreje, SAD, Kina, Japan i Rusija).

Ruski šef diplomatije je takođe polemisao i o značajnim pitanjima bilateralne saradnje u ekonomskoj sferi i iščekivanju postsankcione budućnosti. Pre svega, oživeo je zaboravljenu, deset godina staru ideju povezivanja trans-sibirske i trans-korejske železnice čime bi se Moskva povezala sa Seulom preko Pjongjanga, a gasovod mogao da bude izgrađen paralelno sa prugom.

RepublikaFoto: Twitter.com/SDonald J.Trump
Srešće se sa liderom Severne Koreje u Singapuru

Za to vreme, očekuje se da će poslanica gornjeg doma ruske Dume, Valentina Matvijenko, uskoro posetiti Severnu Koreju. Najvažnije od svega, u igri je i susret Putina i Kima. Postoje spekulacije da bi sastanak mogao da se dogodi već naredne nedelje tokom Putinove posete Kini povodom samita Šangajske organizacije za saradnju u Ćingdau (deveti i deseti jun).

Kritika Amerike

Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Igor Morgulov, koji je pratio Lavrova u Pjongjang, je bio u Pekingu 29. maja gde je razgovarao sa kineskim zvaničnicima o predstojećoj poseti. Dok je boravio u Pekingu, Morgulov je dao neke veoma kritički nastrojene komentare o američkoj politici u azijsko-pacifičkoj regiji, čime je reflektovana suština Lavrovljeve misije:

- Govorim o (…) ideji indo-pacifičke regije, za koju se aktivno zalažu SAD i Japan. U suštini, njen smisao je da podeli zemlje regiona na prijatelje i neprijatelje… I Rusija i Kina imaju dijametralno suprotan pogled. One su protiv stvaranja blokova i veruju da efektan i širok odgovor na bezbednosne izazove u azijsko-pacifičkoj regiji mora uključivati sveobuhvatni vojno-politički detant i uniformna pravila igre… Ova arhitektura mora biti utemeljena na univerzalnim principima nedeljive bezbednosti i suprematije međunarodnog prava, kao i na nepribegavanju sili ili pretnjama silom".

Iz Pekinga je pozdravljena "pozitivna uloga Rusije" i rečeno je da su razmene stavova na najvišim nivoima između Rusije i Severne Koreje "korisne za promociju procesa političkog poravnanja povodom pitanja Korejskog poluostrva i održavanje mira i stabilnosti na poluostrvu i u čitavoj Severoistočnoj Aziji".

RepublikaFoto: Tanjug/AP
Istorijsko rukovanje lidera Severne i Južne Koreje

Rusija iznosi stavove koji podržavaju Severnu Koreju povodom njenih strahova i vitalnih interesa, sa čime se Peking slaže, ali iz očiglednih razloga nije u stanju da o tome javno govori.

Lavrovljeva misija očigledno otežava Vašingtonu da pritiska severnokorejsko rukovodstvo i diktira mu dinamiku trenutnog procesa. Moskva signalizira da neće ostati nemi posmatrač (kao i povodom pregovora o iranskom nuklearnom pitanju). I stoji zajedno sa Pekingom na stanovištu da bi denuklearizacija Severne Koreje imala posledice na regionalnu bezbednosnu matricu čitave Severoistočne Azije.

Klima rastućih tenzija

Imajući u vidu razvoj ove situacije, finalni ishod će biti na dugom štapu.

Jednostavno rečeno, američka politika obuzdavanja protiv Rusije i Kine je stvorila kompleksnu regionalnu bezbednosnu sredinu u Severoistočnoj Aziji. S jedne strane su priče o novoj američkoj vojnoj bazi u Poljskoj i dodatnom razmeštanju 30.000 NATO vojnika u Centralnoj Evropi, odnosno na ruskim zapadnim granicama, dok je sa druge strane američki ministar odbrane Džejms Matis na Šangri-La dijalogu u Singapuru ovog vikenda obećao jačanje vojnih pritisaka na Kinu u Južnom kineskom moru, a Tramp udara u bubnjeve trgovinskog rata sa Pekingom.

RepublikaFoto: Tanjug/AP
I Kina se pita: Si Đinping i Kim Džong Un

Međutim, pomalo neverovatno, u ovoj klimi rastućih tenzija velikih sila, Vašington i dalje očekuje da će Moskva i Peking ostati pitomi dok Tramp i njegov tim denuklearizuju Severnu Koreju i prepravljaju regionalni bezbednosni kalkulus. Ovo očekivanje je lišeno bilo kakve realističnosti. Moskva je dala do znanja da će se kao interesent držati čvrsto i da neće dozvoliti reprizu onoga što se dogodilo sa Iranskim nuklearnim sporazumom.

Značajno je što je Lavrov razjasnio da je severnokorejsko rukovodstvo "potpuno svesno" dinamike američkog izlaza iz Iranskog nuklearnog sporazuma, pa će "svoju poziciju utvrditi s obzirom na sve te faktore".

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading