UST ODGOVARA: Da li je Srbiji potreban Zakon o finansiranju nevladinih organizacija?
UST smatra da je potrebno donošenje jednog ovakvog zakona imajući u vidu da kada je u pitanju pravosuđe Srbije u njemu funkcioniše jedan niz nevladinih organizacija i relativno mali broj strukovnih udruženja.
Neophodno je da se napravi jasna distinkcija između strukovnih udruženja i nevladinih organizacija imajući u vidu da su članovi strukovnih udruženja u pravosuđu sudije i tužioci i sudijski i tužilački pomoćnici, dakle to su lica koja su pravosudni funkcioneri ili državni službenici u Republici Srbiji i njihovo postupanje se ograničava na borbu za određena strukovna prava, jačanje pravosudnih institucija, zaštitu ljudskih prava i zalaganje za unapređenje vladavine prava, dok se druge nevladine organizacije po načinima na koje su formirane i finansirane zalažu za određene interese i ideje koji često mogu da budu upravo na liniji dnevno političkih razračunavanja tako da za razliku od strukovnih udruženja one mogu da pređu demarkacionu liniju u sistemu tripartitne podele vlasti.
Ono što je posebno simptomatično u okviru pravosudnog sistema Republike Srbije, jeste to da se napravio jedan kružok NGO, odnosno vrlo mali broj nevladinih organizacija koje gotovo da imaju monopol nad svim projektima koji se sprovode u pravosuđu Republike Srbije i ako su mnoge od tih nevladinih organizacija po svojoj strukturi takve da zapravo nemaju pojedince koji su na bilo koji način dublje involvirani u rad pravosudnog sistema, odnosno plasiranje nekih ideja koje dolaze iz dela nevladinog sektora, jasno ukazuju na to da oni zapravo i nemaju bilo kakvog iskustva u vezi sa time na koji način pravosuđe funkcioniše.
Baš zato nam treba Zakon o finansiranju nevladinih organizacija, kojim bi se uvela transparentnost u funkcionisanju ovih organizacija, pri čemu taj zakon ni na koji način neće gušiti pravo na slobodu udruživanja, već je neophodno da znamo ko stoji kao finansijer određenih projekata, imajući u vidu da neki od tih projekata direktno i vrlo duboko zadiru u treću granu sudske vlasti, a da se iz tih projekata u potpunosti isključuju i zanemaruje deo relevantnih pravosudnih institucija koje moraju imati uvid, odnosno moraju uzeti učešće u realizaciji takvih projekata.
Osnovno pitanje koje postavljamo je pitanje nezavisnosti sudija i tužilaca unutar strukovnih udruženja i načina finansiranja udruženja iz raznih fondova. Aktuelni projekat Otvorena vrata pravosuđa je jedan netransparentan projekat u vezi koga nismo dobili odgovor kako su odabrane NGO koje ga sprovode, po kojim parametrima i zbog toga smo podneli žalbu povereniku protiv Vrhovnog kasacionog suda koji nam nije pružio informacije o osnovu davanja sudnica za potrebe sprovođenja ovog projekta čiji je nosilac JUKOM.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)