USTAŠE BI DA VRAĆAJU PROGNANE SRBE U HRVATSKU: Njihovi neće ni da čuju za svoju zemlju!

Autor: Tanjug, Republika

Vesti

28.06.2018

08:44

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Pitanje demografije veoma je aktuelno poslednjih meseci u Hrvatskoj, oko njega su se sukobili predsednica i premijer iznoseći svako svoje mere za prevazilaženje tog problema. Tako je predloženo jedno od rešenja da vrate prognane Srbi, jer hrvatska noga kad jednom ode iz ustašije više se ne vraća.

Po popisu stanovništva iz 2001. Srba je bilo 201.631 i činili su 4,54% stanovništva Hrvatske. U odnosu na 1991. godinu, kada ih je bilo 581.663 i kada su u ukupnom broju stanovništva učestvovali sa 12,2 %, broj Srba u Hrvatskoj je smanjen za dve trećine. Velike demografske promene desile su se usled rata u Hrvatskoj, a najveći egzodus Srba iz Hrvatske odigrao se tokom Operacije Oluja.

Istoričar Hrvoje Klasić kaže da postoji mera o kojoj niko ne razmišlja - vratiti "hrvatske Srbe", koji su tu državu napustili bilo pod pritiskom.

Klasić je uveren da se hrvatska dijaspora neće masovno vraćati u Hrvatsku, pa bi, kaže, umesto njih ona mogla biti nasiljena nekim drugim narodima.

On kaže pre svega misli da Hrvatska treba da vrati, kako kaže, "naše Srbe", koji su tu zemlju napustili pod ratnim dejstvima devedesetih napustili.

- Naravno, među njima sigurno ima onih koji iz različitih razloga ne bi ni hteli da se vrate... Svi ostali, koji verujem čine većinu, trebalo je već odavno da postanu predmet interesa političkih elita kada god su na dnevni red dolazile teme popravljanja demografske slike - smatra Klasić.

U komentaru objavljenom na portalu net.hr, Klasić kaže da uprkos svemu što se izdogađalo, "Hrvatska je vekovna domovina Srbima isto koliko i Hrvatima". Njihovi su preci, podseća, na različite načine unapređivali hrvatsku prvredu, kulturu, školstvo i sport. 


- Nisu ti odnosi uvek bili dobrosusedski o čemu ponajpre svedoče godine Drugog svetskog i domovinskog rata. Međutim, nije na odmet dodati da dobrosusedski odnosi nisu uvek vladali niti među samim Hrvatima. Ali tragične događaje ne možemo izbrisati iz prošlosti, niti ih smemo negirati. Naprotiv, treba ih racionalno sagledati, izvući pouke i nastojati ih ne ponoviti - naveo je Klasić.

Ovaj hrvatski istoričar ukazuje da tako barem razmišljaju zreli narodi koji su u odnosu na Hrvate i Srbe u prošlosti puno češće i intenzivnije između sebe ratovali, a za razliku od Hrvata i Srba puno ređe međusobno sarađivali i pomagali jedni druge.

Reč je o narodima koji su viševekovna neprijateljstva zamenili dobrosusedskim odnosima i saradnjom u postizanju mira i napretka, kaže Klasić i pita: "Jesmo li mi napokon sazreli da brojne pozitivne primere počnemo da primenjujemo u svojoj domovini. Ili smo još uvek više opterećeni odnosima iz prošlosti nego građenjem novih odnosa u budućnosti".

Klasić smatra da odgovore na ova pitanja ne treba tražiti kod demografa, a pogotovo ne kod političara.

Nažalost, ističe, dovoljno je da se provezete Banijom, Likom i Slavonijom, ili jednostavno odete na bilo koju veću autobusku stanicu, železničku ili aerodrom u Hrvatskoj.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading