OVU BILJKU MOŽE SVAKO DA GAJI, A DONOSI OGROMAN NOVAC: Uprkos odličnoj zaradi malo i dalje nedostaje radne snage


IZVOR: Republika - 05.10.2024 | 03:30


Nedostaju i stručanjci

Foto: Shutterstok
OVU BILJKU MOŽE SVAKO DA GAJI, A DONOSI OGROMAN NOVAC: Uprkos odličnoj zaradi malo i dalje nedostaje radne snage

Na domaćem tržištu belih vina, apsolutnu dominaciju ima naša autohtona sorta - tamjanika. Sa gotovo 20.000 hektara pod vinovom lozom i godišnjom proizvodnjom od 40 miliona litara vina, tamjanika zauzima čak do 30 odsto zasada. Međutim, i pored ovakvog monopolnog položaja, nedostaju vinari sa zasadima od 50 hektara kako bi bili konkurentni na globalnom tržištu.

Izazovi uzgajanja tamjanike

Foto: pixabay.com

Zarada od vinove loze

 

Veliki trud, rad i strpljenje malih domaćinstava doveli su tamjaniku do vladavine na tržištu belih vina. Najviše zasada ove sorte nalazi se u Župi, ali se iz godine u godinu širi i na druge delove zemlje. Ipak, uzgoj vinove loze, posebno tamjanike, zahteva upornost i strpljenje, jer je potrebno nekoliko godina da loza postane kvalitetna. Klimatske promene dodatno otežavaju situaciju, s obzirom da su nepredvidive padavine i jaki vetrovi postali velika pretnja.

Šteta od nepogoda

Nedavne nepogode u Srbiji nisu zaobišle ni vinograde, prouzrokujući štetu od 20 do 30 odsto vinove loze. Od Šumadije, preko Vojvodine do Negotinske Krajine, proizvođači se suočavaju sa poplavljenim vinogradima, skladištima i podrumima. Jaki vetrovi i velika vrućina uništili su značajan deo zasada, predstavljajući ozbiljan izazov za ovaj sektor.

Autohtone i lokalne sorte

Iako su internacionalne sorte vinove loze dominantne na srpskom tržištu, autohtone, lokalne i novostvorene vinske sorte ipak čine oko osam odsto proizvodnje. Među belim vinskim sortama, najzastupljenije su smederevka, tamjanika i slankamenka, dok se grašac, šardone i rizling nalaze među prvih pet najzastupljenijih sorti.

Tržište vina u Srbiji

Srbija godišnje može da podnese 65 do 70 miliona litara vina iz regiona i uvoza, pri čemu su glavni uvoznici Makedonija i Crna Gora. Ostatak vina dolazi iz zemalja poput Hrvatske, Slovenije, Italije, Francuske, Španije, Portugala, Argentine i Australije. Ipak, i pored ovako raznovrsne ponude, Srbija se suočava sa nedostatkom radne snage i stručnjaka u oblasti vinogradarstva i proizvodnje vina.

Budućnost srpskog vinogradarstva

Iako Srbija ima kvalitetna vina, izazov predstavlja nedostatak kvantiteta. Ipak, zahvaljujući uspesima na međunarodnim sajmovima gde su srpska vina dobijala visoke ocene, postaje jasno da je potencijal za dalji razvoj ovog sektora veliki. Potrebno je ulagati u edukaciju i radnu snagu, ali i u promociju domaćih vina kako na domaćem, tako i na globalnom tržištu.

Bonus video: