Danas je Sretenje Gospodnje: Ovo su neobična narodna verovanja! Da li će se zima odužiti ili ne?
IZVOR: Republika - 15.02.2020 | 07:24
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 15. februara slave Sretenje Gospodnje, praznik posvećen unošenju Isusa Hrista u hram.
Foto: wikimedia.org
Sretenje Gospodnje se kod hrišćana slavi 40. dana od Božića. Srpska pravoslavna crkva slavi ovaj praznik 2. februara po crkvenom, a 15. februara po gregorijanskom kalendaru.
Sretenje se slavilo kao Dan državnosti Srbije do nastanka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, nakon čega je ukinut, da bi u Srbiji ponovo počeo da se slavi od 2002. godine.
Foto: Tanjug/D. KUJUNDŽIĆ
Narodna verovanja i običaji
Ako je na Sretenje sunčan dan i medvedi izađu iz jazbine i uplaše se svoje senke, pa se vrate nazad, veruje se da će zima potrajati još šest nedelja. Na Sretenje se sreću i razdvajaju zima i leto. Od Sretenja dani postaju duži, a noći kraće, pa se u narodu kaže "Sretenje obretenje".
Običaj je da se na Sretenje obavezno pale sveće jer se smatra da plamen ima skrivenu čarobnu moć i da će kuću štititi od grmljavine i drugih nesreća.
Foto: Photo by Sweet Ice Cream Photography on Unsplash
Ovoga dana devojke paze kakvog će muškarca prvo sresti. Veruje se da ako prvo sretne crnomanjastog, za takvog će se udati, a ako sretne plavog, onda za takvog. Isto važi i ako sretne zdravog, bogatog, siromašnog ili bolesnog.
Prema kanonu pravoslavne crkve Sretenje je svrstano u red Gospodnjih, ali i Bogorodičnih praznika, jer se na taj dan istovremeno veliča čistota Bogorodice koju je, kako kaže predanje, prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Krstitelja, uveo u jerusalimski hram na mesto određeno za devojke.
Foto: ST/N. MANDIĆ
Praznik se slavi od vremena cara Justinijana, u crkvenom kalendaru je obeležen crvenim slovom, a u Srbiji ima veliko značenje i simboliku.
Sretenje se slavi i kao krsna slava.