Korona zarazila i jezik! Evo šta je pandemija napravila od srpskog jezika

Foto: pixabay.com

Foto: Ilustracija

- Preko noći, među najučestalije reči su se ugurale brojne (polu)složenice koje sadrže reč "kovid" ili "korona", a koje do pre pet meseci uopšte nisu postojale. Bombarduju nas neologizmi poput "koronaš(ica)", "korona-kriza", "korona-zakon", "korona-parti", "kovid-pacijent", "korona-koalicija", "kovidiot", "kovid-bolnica", "kovid-ambulanta" i mnoge druge. Počinju i rasprave među normativistima kako pisati ove reči, a pokrenule su ih sukobljena mišljenja o "virusu korona", "korona-virusu" ili "koronavirusu" - kaže za Srpski telegraf prof. dr Rajna Dragićević, sa Katedre za srpski jezik sa južnoslovenskim jezicima Filološkog fakulteta u Beogradu.

UGROŽAVANJE LJUDSKOSTI

Ona dodaje da se polako navikavamo na reči i sintagme čije nam je značenje do pre samo nekoliko meseci ledilo krv u žilama jer predstavljaju uvod u život koji nas poništava kao društvena bića, pa tako ugrožava i našu ljudskost.

- Takve reči su "samoizolacija", "kućna izolacija", "socijalna distanca", "mere socijalne izolacije". I dok nas izolacija razdvaja, umesto druženja i ljubavi, zbližava nas "kolektivni imunitet" i "prokužavanje". Čak i neke dobro poznate reči dobijaju nova značenja. Nekad su nas nazivali "odgovornim" ako se ozbiljno, savesno i predano odnosimo prema nekom poslu ili životu uopšte, a danas smo "odgovorni" ako vodimo računa da ne zarazimo sebe i druge, tj. ako živimo u samoizolaciji. Ranije smo bili odgovorni ako brinemo o drugima provodeći vreme s njima, a danas smo odgovorni ako ih izbegavamo - kaže profesorka.

Foto: pixabay.com

Ipak, ne treba previše brinuti da će nalet "korona-leksike" trajno ugroziti srpski jezik. I ranije je bilo osvajača, a njihov društveni i jezički uticaj završavao bi se okončanjem okupacije.

- Čim smo se oslobodili od Turaka potisnuta je iz srpskog jezika turska terminologija iz oblasti građanske organizacije. Zaboravili smo "dumendžiju", "kovandžiju", "simidžiju", "demidžiju", a ove reči zamenili domaćim, slovenskim. Tokom austrougarske vladavine, u sastavni deo srpske (slavenosrpske) leksike ulazili su i nemački vojni termini "gemajner" i "feldmaršal", kao i bogat sloj leksike u vezi sa društvenim poretkom, na primer, "purger", "riter", "grof". Većina ovih nemačkih reči iz oblasti vojne terminologije i društvenog uređenja nije nadživela austrijsku vladavinu. Iako nam se čini da je epidemija podmukliji osvajač od svih koji su nas dosad zlostavljali, i njoj će doći kraj, a "korona-leksika" će završiti na periferiji leksičkog fonda našeg jezika i dobiće status istorizama - dodaje naša sagovornica.

Foto: pixabay.com

MRŽNJA OPASNIJA OD VIRUSA

Dr Dragićević smatra da mnogo veći problem od "korona-terminologije" predstavlja talas novih reči koje već nekoliko godina nadiru u naš jezik, a to su pogrdna imenovanja za ljude, ideje, pokrete, pojave. Najveći broj novih reči u srpskim štampanim i elektronskim medijima služe za omalovažavanje, podsmeh, osporavanje. Neke javne ličnosti se utrkuju u osmišljavanju takvih reči, a one svedoče o stanju našeg duha koji je zaražen duševnom epidemijom, opasnijom od korone: "ćevap poslanici", "fikus-nacionalista", "Hepi-patriota", "fikus-opozicija", "džuboks vojvoda", "bikini sudija", "sendvičarski retard", "farma Srbi", "šok prepiska", "Bane Bumbar opozicija", "oflajn Srbija", "bezuba Srbija". Mnoge od ovih kvalifikacija neće se proširiti, a neće ni opstati među govornicima srpskog jezika, ali ostaje kultura obescenjivanja, koja narušava saradnju, čak i među istomišljenicima.