PORODILJE NA CVETI TREBA DA STAVE KOPRIVU POD JASTUK! Danas je jedino crveno slovo na koje se VALJA RADITI, mladi obavezno moraju da ispoštuju OVAJ običaj!


IZVOR: Republika - 13.04.2025 | 10:13


Na Cveti se proslavlja i sećanje na događaje iz života Hrista, a običaji su raznovrsni.

Foto: Shutterstock/Maria Sbytova/GEORGID, Tanjug/Jovana Kulašević/Strahinja Aćimović
PORODILJE NA CVETI TREBA DA STAVE KOPRIVU POD JASTUK! Danas je jedino crveno slovo na koje se VALJA RADITI, mladi obavezno moraju da ispoštuju OVAJ običaj!

Danas se slavi jedan od najvećih hrišćanskih praznika, Cveti, koji podseća na dan kada je Isus Hrist stigao u Jerusalim, a ljudi su ga dočekali uz poklike i prostiranje grančica palme i vrbe. Ovaj praznik, poznat i kao "Pobedonosni ulazak Isusa u Jerusalim", simbolizuje početak Velikog posta i ulazak u poslednju sedmicu pred Vaskrsenje.

Običaji i tradicija na Cveti

Na Cveti se proslavlja i sećanje na događaje iz života Hrista, a običaji su raznovrsni. U mnogim domaćinstvima, običaj je da se taj dan bere cveće, koje se stavlja u vodu, ali se ne unosi u kuću. Cveće, poput vrbovih grančica, drena ili ljubičica, ima svoje specifično značenje - od "brzog napretka" do "zdravlja". Mladima je običaj da međusobno daruju cveće.

Foto: Shutterstock/Julija Crafft

 

Tradicija umivanja i rituali

U Srbiji, prema narodnim običajima, dan počinje umivanjem vodom u kojoj su potopljeni cvetovi sa Vrbice, kako bi ukućani bili zdravi i "rumeni". 

Iako spada u velike praznike, pa se podrazumeva da se na ovaj dan ne obavljaju veliki poslovi, vekovima postoji verovanje da bi baš na Cveti trebalo zasaditi lan i kupus, jer će tako rod ovih biljaka biti bolji.

Čitava Cvetna nedelja posvećena je prirodi, pa su ranije ljudi od ponedeljka do nedelje kitili jedni druge koprivom i vrbom.

Vrba, osim kao simbol velikog praznika Lazareve subote, koristi se kako bi deca bila zdravija, ali i da bi u porodice stizalo još prinova.

Što se tiče koprive, nju se porodilje na Cveti stavljale pod jastuk, da bi "ožarila" i tako oterala ženske demone i sačuvala bebe.

Veruje se da onaj ko prvi stigne i ubere cvet dobija pravo na jednu želju koja će mu se sigurno ispuniti ako snažno veruje.

U Šumadiji momci i devojke sakupljaju se na igralištima i u parkovima darujući uzajamno cveće, gde svaki cvet ima neko posebno značenje. Tu se svi šale i smeju, ali niko ne igra i ne peva, jer traje post.

U tom kraju se to uzima za zlo jer " onaj koji se veseli i peva navući će gnev božji na svoju kuću i naneti joj zlo".

Ako ste, pak, u Istočnoj Srbiji, zapevati se mora. Na taj dan se okupe mladići i devojke na raskršću ili kod crkve, nalože vatru i igraju i pevaju dok ne počne služba u crkvi.

Simbolika praznika i duhovna snaga

Cveti je i vreme kada se sećamo važnih duhovnih poruka, kao što je Hristov ulazak u Jerusalim na magarici, ispunjavajući staro proročanstvo.

Narod ga je dočekao uzvikom "Osana", slaveći njegov dolazak kao cara krotkog. Cveće, grančice i običaji koji prate ovaj dan podsećaju nas na ljubav, poštovanje i nadu koju donosi proleće.

Foto: Republika

 

Poslednja sedmica Velikog posta

Cveti označava i početak poslednje sedmice Velikog posta, poznate kao Nedelja stradanja, koja vodi ka Vaskrsenju.

U hrišćanskoj tradiciji, danas je drugi put od početka Velikog posta kada je dozvoljeno jesti ribu, a vernici ulaze u završnu fazu posta, pripremajući se za dolazak najvećeg hrišćanskog praznika - Vaskrs.