NEMA RADNIKA NI ZA LEKA: Nemačka u rekordnom nedostatku radne snage, a evo koje profesije su deficitarne

"U martu je broj nepopunjenih radnih mesta za koja poslodavci ne mogu da pronađu odgovarajuću radnu snagu porastao za dodatnih 88.000 te se sad nalazi na rekordnom nivou od 558.000", navodi se u saopštenju Instituta koji se poziva na vlastita istraživanja.

Manjak kvalifikovanih radnika pogađa sve segmente tržišta rada, ali je posebno izražen na polju zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja i građevinarstva.

"Samo u sektorima zdravstva, socijalne zaštite i obrazovanja šest od deset radnih mesta nije popunjeno zbog nedostatka odgovarajuće radne snage", navode iz IW-a.

U pandemijskim godinama 2020. i 2021. bio je usporen priliv stručne radne snage iz inostranstva, ali je trend povećanog broja nepopunjenih radnih mesta počeo mnogo ranije, navodi Hina. Jedan od razloga je i odlazak u penziju brojčano snažne generacije iz sredine 1950ih.

U subotu je objavljena i informacija savezne vlade prema kojoj poslednjih godina raste broj penzionera, odnosno osoba koje su napuniče 67 godina, a koje su još uvek aktivne na tržištu rada.

Prošle godine je 1,05 miliona stanovnika starijih od 67 bilo u nekom obliku radnog odnosa, što je osetni porast u poređenju sa 2010. godinom, kada je samo 685.000 penzionera još uvek uz penziju odlazilo na posao.

Ovaj fenomen se delom povezuje sa manjkom stručnjaka, zbog čega poslodavci mnoge kvalifikovane radnike i nakon odlaska u penziju vraćaju na staro radno mesto.

Osim pojačanog uvoza stručnjaka iz zemalja Evropske unije, Nemačka je olakšala proces sticanja radnih i boravišnih dozvola i za stanovnike zemalja van EU.

Tako je od 2016. na snazi program zapošljavanja radnika sa zapadnog Balkana koji omogućava migraciju na nemačko tržište rada.

Poslodavci i sindikati su odmah nakon početka rata u Ukrajini od vlasti zatražili ukidanje birokratskih prepreka kako bi se izbeglice iz Ukrajine što brže integrisale na nemačko tržište rada.

BONUS VIDEO