Ne, nije istina da će građani zemalja koje nisu u EU moći da rade u Nemačkoj bez viza

Foto: Promo foto

Ilustracija

Kako se navodi u opsežnoj analazi raskrinavanja posvećenoj ovoj temi, u originalnom članku Republike preneti su delovi zakona koji je u Nemačkoj usvojen u junu 2019. godinu kao i izjave nemačkih zvaničnika ovim povodom, ali se iz toga izvlače zaključci koji ne stoje.

Kakav zakon je zaista usvojen?

O novom zakonu, inače, pisao je i Dojče vele.

Nemački parlament Bundestag usvojio je u petak paket zakona koji se odnose na migracije.(...)

Novi zakon se ne odnosi samo na vrhunske stručnjake nego i za sve one koji pronadu zaposlenje „koje odgovara njihovoj kvalifikaciji". I to za sva zanimanja a ne samo za ona koje nemačka Agencija za zapošljavanje proglasi deficitarnima kao što je to bio slucaj i dosad. Velika novost je i ta da ce onima sa stručnom kvalifikacijom biti omogućeno i da pre samog zaposlenja dođu u Nemačku kako bi ovde tražili posao. Taj boravak je ograničen na šest meseci a uslov je da se tražitelj može sam izdržavati.(...)

No najveća novost je da nemački poslodavac koji želi zaposliti radnika koji ne dolazi iz neke od zemalja Europske unije (ili Nemačke) više ne mora dokazivati da na EU tržištu nije uspeo pronaći adekvatnu radnu snagu.

Gornji tekst nastao je kao korekcija originalnog teksta, nakon što je portal raskrinkavanje.ba članku objavljenom na Republici dao ocenu "klikbejt".

***

Nemačkoj su potrebni stručni radnici, potrebni su joj radnici iz inostranstva, rekao je nakon sednice kabineta ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (CSU). Ministri ekonomije i rada, Petar Altmeier (CDU) i Hubertus Heil (SPD) su pohvalili novi zakon ocenjujući da će on omogućiti pravedne šanse i jasna pravila u politici useljavanja kvalifikovane radne snage.

Altmeier je rekao kako se radi o istorijskom trenutku u kojem je Nemačka promenila način razmišljanja kada je u pitanju useljavanje.

- Mi iza sebe ostavljamo ideološku raspravu o useljavanju koja je trajala 30 godina - rekao je ministar rada aludirajući na dugogodišnje odbijanje političkih faktora u Nemačkoj da proglase državu useljenčkom.

Ministar rada je primetio da demografske promene i digitalizacija stavljaju nemačku ekonomiju pred veliki izazov, te da joj već sada nedostaje oko 1,2 miliona stručnih radnika. On je naglasio da su uslovi za useljavanje i dalje visoki, pa će tako, na primer, uz stručnu dokvalifikaciju, od presudne važnosti biti i poznavanje nemačkog jezika. Jedna od najvažnijih novina za buduće useljenike je ukidanje pravila po kojem strani radnik može biti zaposlen jedino ako poslodavac dokaže da za popunjavanje tog radnog mesta nije pronašao adekvatnog radnika iz Nemačke ili Evropske unije. Prema novom zakonu gradovi i opštine imaju pravo u budućnosti da reaguju na kretanja na tržistu rada i shodno potrebama menjaju kriterijume za zapošljavanje radnika koji ne dolaze iz Evropske unije. Sukob između stranaka vladajuće socijaldemokratsko-demohriščanske koalicije najviše se vodio o pitanju tretmana osoba kojima je odbijen zahev za azil, ali se zbog nemogućnosti proterivanja već godinama nalaze u Nemačkoj gde su delimično uključeni na tržište rada. Ovim osobama, među kojima je i mnogo stanovnika zapadnog Balkana, će se uz određene uslove, poput poznavanja nemačkog jezika i dobre integracije na tržište rada, omogućiti trajno zapošljavanje na temelju novog zakona o useljavanju stručnjaka.