GLJIVA KOJA JAČA IMUNITET: Čagom protiv gripa i herpesa

Lifestyle

19.11.2017

04:14

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Rezultati testova pokazali su da pečurka koja raste na brezi u Sibiru ima najširi spektar protivvirusne aktivnosti i uspešno se koristi kao prevencija, navodi Tamara Tepljakova, doktor bioloških nauka.

 

RepublikaFoto: Wikipedia
Gljiva čaga

Državni naučni centar virusologije i biotehnologije Vektor iz Novosibirska već godinama istražuje kakav uticaj imaju gljive na viruse, a gost Beograda nedavno je bila Tamara Tepljakova, doktor bioloških nauka, profesor, načelnik laboratorije mikrologije na ovom univerzitetu. Prema njenim rečima, sprovedena su ispitivanja na viruse gripa, herpesa, HIV, variole i virus Zapadnog nila.

- Za proučavanje virusa koristili smo različite vrste gljiva poput reiši, kordicepsa, šitake... Posle brojnih istraživanja izdvojila se jedna, koja je pokazala najjače dejstvo na viruse - čaga (Inonotus obliquus). Rezultati testova pokazali da ova gljiva, koja raste na brezi u Sibiru, ima najširi spektar protivvirusne aktivnosti i uspešno se koristi i kao prevencija - navodi Tepljakova.

PROTIV RAKA

Ona objašnjava da su čagu posmatrali iz četiri ugla - micelij, sklerocij, polisaharidi i melanin. Ako se pogleda sklerocij (ekstrakt), čaga pokazuje pozitivan efekat na sve viruse, za razliku od ostalih ispitanih gljiva, koje pokazuju dejstvo na svega 2-4 virusa.

- Uzmimo kao primer virus herpesa i to jedan od najlošijih, herpes labijalis. Radili smo poređenje dva uzorka, jedna ćelija je neposredno pre inficiranja virusom herpresa bila obrađena čagom, a druga nije. Nakon 48 sati kod podloge obrađene ekstraktom virus nije ušao u jedro ćelije - navodi doktorka.   

Pretpostavlja se, kaže ona, da gljiva čaga na virus deluje putem sledećih mehanizama - vezuje se za receptor i tako sprečava nastanak kompleksa virus- receptor, ne dozvoljava virusu da se razmnožava i stimuliše nespečifični imuni odgovor, odnosno podiže imunitet ćelije.

- Čaga ima širok spektar biološki aktivnih jedinjenja koja se formiraju simbiozom gljive i breze. Ona u sebi sadrži homogene komplekse, polisaharide, sterole, terpene i pigment melanin. Preparati od čage povećavaju zaštitnu funkciju organizma, stimulišu komunikaciju i razmenu materija između nervnih ćelija, smanjuju viskoznost krvi i snižavaju šećer - ističe Tepljakova i dodaje da su ispitivanja univerziteta Vektor pokazala i direktnu povezanost virusa i kancera.

NAJBOLJI EKSTRAKT

- Ista jedinjenja u sastavu gljive mogu da inhibiraju replikaciju virusa i tumorske ćelije, a ujedno i podignu imunitet. Dokazano je da je 15-20 % tumorskih izraslina kod čoveka zapravo virusnog porekla. Na primer, virus herpesa može direktno uticati na pojavu raka jetre, kao što virus papiloma može izazvati rak materice - kaže Tepljakova, koja je i jedan od autora knjige "Gljive protiv virusa, perspektiva zapadnog Sibira".  

Ona navodi da, iako se čaga može naći u različitim oblicima, ipak je najbolje koristiti je u formi ekstrakta jer samo na taj način organizam može u potpunosti iskoristiti sva korisna jedinjenja koja ona sadrži.

 

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (0)

Loading