DA SE NIKAD NE ZABORAVI: Srbija obeležava godišnjicu od strašnih stradanja u "Oluji"

Autor: Tanjug

Vesti

04.08.2018

18:36

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

U Bačkoj Palanci, gde živi nekoliko hiljada proteranih Srba u okviru hrvatske oružane akcije "Oluja", večeras je počelo obeležavanje Dana sećanja na sve stradale i prognane Srbe tokom te akcije.

RepublikaFoto: Tanjug/J. PAP
Srbija godišnjicu "Oluje" obeležava na najvišem nivou

Obelezežavanje 23 godine od kako je proterano 250.000 Srba, uglavnom civila, žena i dece, te ubijeno i nestalo oko dve i po hiljade, počelo je parastosom koji služi patrijarh Irinej.

Nakon parastosa okupljenima na stadionu sportsko-rekreativnog centra "Tikvara" obratiće se predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik i jedna od prognanih Jelena Knežević.

Među prognanima 1995. godine je bio i 62-godišnji Vilko Gogić iz Bosanske Krajine.

Počeo je novi život dolaskom u Srbiju, a danas, kaže, i kada bi hteo da se vrati nema gde.

- Nemamo gde da se vratimo. To su sad ruševine, jedino zemlje ima. Ali i da se vratimo, ne možemo da obezbedimo egzistenciju - rekao je Gogić Tanjugu.

Ðuro Šteljić, koji je sa ženom i tri sina proteran iz Korenice, kazao je za Tanjug da im je tog jutra u kuću došlo šest uniformisanih muškaraca, koji su im rekli da pokupe svoje torbe i nosite ili da ostave glave tu u stanu.

Navodeći da im ništa drugo nije preostalo da urade, Šteljić je kazao da se ne zna broja Srbima koje su zakopali pod autoput, rovokopačima kopali, pa ih asfaltom pokrivali. 

- Naišla je policija, glavnog znam i rekli su nam da se kupimo i idemo odatle. Kažu, ovo je hrvatska domovina, ovo više nije vaše srpsko - priča Šteljić. 

Dodaje da je trebalo da u Srbiju dođu u šleperu, koji je išao iz Donjega Laca i koji je izgoreo, ali da je sudbina bila takva da dođu u jednom traktoru i tako prežive.


- Ništa nismo poneli, ostavili smo tanjir naliven supe, postavljen za doručak deci. Ostavili smo sve. Dvehiljadite sam otišao da tražim radnu knjižicu u Korenicu, pitam policajca gde je Šumarija, objasnim mu da sam kod njih radio 30 godina. Pita me da li sam imao kuću, ja kažem da sam imao stan. On mi kaže, ako si imao kuću kupi ciglu, opsovao mi je srpsku majku i kazao je - ovo je gruda hrvatske domovine. Ja sam ostao bez reči, dočekao autobus iz Šibenika i vratio se nazad, više nisam išao, što ću, nemam šta tamo da radim - ispričao je Šteljić. 

Dodao je da tada niko od Srba nije ostao, ali da poznaje jednog koji se vratio u Donji Lapac, u svoju kuću, koju je obnovio sa parama koje je imao. 

- Sin mu nije mogao dobiti posao tu i vratio se u Banjaluku. Ja ga pitam kako je, a on mi kaže gledaju te kako će te skinuti i zato sam vratio sina - naveo je Šteljić.

Danu sećanja prisustvuju premijerka Srbije Ana Brnabić i ministri u Vladi Srbije, narodni poslanici, predstavnici Vojske Srbije i Srpske pravoslavne crkve.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

Komentari (8)

Loading
paramonte

04.08.2018 18:45

Takvo stradanje se nikada ne sme zaboraviti.

srecko

04.08.2018 18:54

Da hriscanski je prastati, ali ovo zlodelo koje je zadesilo nas narod ponovo od strane isith onih hriscana koji svoj krst imaju nositi pred Bogom i ako im bog oprosti neka, ali mi ne smemo zaboraviti,beskrajni svemir i sve sto pulsira mora znati sta su ti drugi hriscani uradili i kakva su zlodela cinili.

srecko

04.08.2018 18:58

U 21 veku ovo je jedno od najvecih etnickih ciscenja savremenog doba , na tlu ove Evrope ovakve kakva je danas, koja je Hrvatsku primila u tu istu iako je proterala da bi bila etnicki cista vise od 300.000 ljudi, ukinula im status konstitutivnog naroda. Takva jedna Hrvatska danas javno slavi proterivanje svog stanovnistva.

Brana

04.08.2018 19:47

Nesmemo zaboraviti nikada ovakvu strahotu koju je preziveo nas narod.